Udeo migranata rođenih izvan EU u radnoj snazi Evropske unije nastavlja da raste. U 2024. godini, radnici rođeni u inostranstvu činili su 6% zaposlenih osoba starosti od 15 do 64 godine, što je porast sa nešto ispod 4% pre deset godina.
Mađarska ostaje jedna od zemalja sa najmanjim udelom: samo 0,5% zaposlenih radno sposobnih osoba čine migranti izvan EU. To je jedan od najnižih procenata u celoj Uniji.
Migrantska nezaposlenost u EU
U mnogim zemljama EU značajan broj radno sposobnih migranata ostaje nezaposlen, posebno u velikim zemljama domaćinima poput Nemačke, Francuske, Španije i Italije. Jezičke barijere i slaba integracija dodatno otežavaju situaciju, povećavajući pritisak na socijalne sisteme i rizik od socijalne tenzije.
U 2024. godini, u EU je živelo 22,3 miliona migranata izvan EU starosti 15–64 godine. Od njih, 10,2 miliona nije bilo zaposleno, što znači da je 46% radno sposobnih migranata izvan EU bilo nezaposleno.
Udeo migranata po zemljama
Zemlje sa najvećim udelom migranata među zaposlenima:
- Malta: 27,3% (porast od 22 procentna poena u poslednjoj deceniji)
- Kipar: 16,1%
- Estonija: 15,7%
- Irska: 11,1%
U Zapadnoj Evropi takođe se beleže rastući trendovi:
- Nemačka: 8,7% (+4 pp)
- Austrija: 8,8% (+3 pp)
- Luksemburg: 9,6% (+4 pp)
- Španija: 10,7% (+4 pp)
U Centralnoj i Istočnoj Evropi udeo ostaje nizak:
- Mađarska: 0,5%
- Slovačka: 0,3%
- Bugarska: 0,2%
- Hrvatska: 0,7%
Ovaj trend odražava dugogodišnju mađarsku politiku „Mađarski poslovi za Mađare“.
Nezaposlenost i integracija
Značajan deo radno sposobnih migranata izvan EU ostaje bez posla:
- Belgija: 65% nezaposlenih
- Danska: 55%
- Francuska: 52% (1,6 miliona ljudi)
- Nemačka: 40% (2,3 miliona)
- Španija i Italija: oko 40% (1,2–1,5 miliona u svakoj zemlji)
Nezaposlenost migranata nije samo ekonomski problem. Dugotrajna nezaposlenost, ograničeno znanje jezika i kulturna izolacija povećavaju rizik od socijalne marginalizacije i devijantnog ponašanja, uključujući zloupotrebu supstanci i kriminal.
Znanje jezika među migrantima
Podaci iz 2021. pokazuju da 4% migranata izvan EU u EU uopšte ne govori jezik zemlje domaćina, dok 11% govori samo osnovno.
U nekim zemljama taj udeo je bio znatno viši:
- Estonija: 22% nema znanje jezika; 22% osnovno
- Kipar: 30% nema znanje; 23% osnovno
- Holandija: 9% nema; 23% osnovno
- Austrija: 7% nema; 19% osnovno
Mađarska je izuzetak: 56% migranata izvan EU govori mađarski na nivou maternjeg jezika, verovatno zbog sličnosti sa migrantima iz Srbije i Ukrajine. Slični trendovi su primećeni u Hrvatskoj (75%), Portugalu (75%) i Španiji (59%).
Zaključak
Migranti izvan EU postaju sve važniji za popunjavanje radnih mesta, posebno u društvima sa starenjem stanovništva. Međutim, neravnomerna zaposlenost, znanje jezika i integracija stvaraju stalne socijalne i ekonomske izazove.
Evropske zemlje moraju razviti inkluzivne tržišne politike kako bi iskoristile potencijal migranata, a istovremeno smanjile rizike socijalne isključenosti.
