Veštačka inteligencija sve više utiče na tržište rada. Postavlja se pitanje kako će ovo uticati na žene. Hoće li AI poboljšati njihov položaj ili ih udaljiti od bolje plaćenih poslova.
Podaci Eurostata pokazuju razliku u zapošljavanju muškaraca i žena u EU. Stopa zaposlenosti muškaraca je 80.8 posto. Kod žena je 70.8 posto. Žene zarađuju oko 12 posto manje.
Stručnjaci očekuju da AI utiče na skoro svaki posao. Ljudsko znanje ostaje važno. Poslovi sa najvećom izloženošću AI tehnologiji doživeće najveće promene. Šta to znači za žene.
Prema OECD, žene i muškarci rade različite poslove. To oblikuje uticaj AI tehnologije.
Primeri iz OECD podataka.
• 82 posto osoba koje rade kao čistači i pomoćno osoblje su žene. Ovaj posao ima najniži nivo izloženosti automatizaciji.
• Samo 19 posto IT stručnjaka su žene. Ovo zanimanje ima najviši nivo izloženosti AI-u.
Automatizacija pojedinih zadataka ne znači automatski gubitak posla ili niže plate. Ali menja sadržaj posla. IT i menadžerske pozicije imaju najvišu izloženost. Na tim pozicijama žene su u manjini.
U mnogim industrijama muškarci brže usvajaju tehnologije poput generativne AI. To povećava rizik da žene ostanu iza u razvoju neophodnih veština.
Ipak, postoji pozitivan trend. Evropska centralna banka analizirala je podatke iz 16 zemalja za period 2011-2019. Žene su povećale zaposlenost u poslovima sa većom izloženošću AI tehnologiji. Jedan od razloga je viši nivo obrazovanja među ženama u Evropi.
Zemlje u kojima žene više učestvuju na tržištu rada i ulažu u obrazovanje ostvaruju bolje rezultate. AI donosi prilike. Samo ako svi imaju pristup obuci i napredovanju.
Potrebne su politike koje osiguravaju uključivanje žena u IT zanimanja i razvoj AI rešenja. Ako se to ne desi, razlika u platama i pristupu dobro plaćenim poslovima postaće veća.
