Najnoviji izveštaji iz Sjedinjenih Američkih Država potvrđuju strahove ekonomista – potražnja za radnicima je naglo opala, a proces zapošljavanja postaje sve sporiji i oprezniji. Šta nam poručuje model „K-ekonomije“ i kako će se to odraziti na globalne trendove?
Dok se Srbija suočava sa sopstvenim izazovima, podaci koji stižu iz SAD (JOLTS izveštaj) služe kao rani indikator za globalnu ekonomiju. U novembru i decembru 2025. godine, broj otvorenih radnih mesta pao je na 7,15 miliona, što je najniži nivo u poslednjih godinu dana.
„Low-Hire, Low-Fire“ – Tržište u pat poziciji
Stručnjaci ovo stanje opisuju kao „tržište niske dinamike“. Firme masovno ne otpuštaju radnike (niska stopa otkaza), ali još manje zapošljavaju nove (izuzetno niska stopa zapošljavanja).
- Stopa zapošljavanja pala je na 3,2%, što je najniži nivo u poslednjoj deceniji (ako izuzmemo period pandemije).
- Tržište je postalo statično: turnover (fluktuacija radnika) se usporava, što znači da je teže nego ikada „uskočiti“ u novi sistem.
Uspon „K-ekonomije“: Ko profitira, a ko gubi?
Glavna ekonomistkinja ADP-a, Nela Ričardson, ukazuje na fenomen „K-shaped“ ekonomije, gde se tržište grana u dva potpuno suprotna pravca:
- Sektori u usponu: Zdravstvo, obrazovanje i ugostiteljstvo (luksuzni turizam) beleže rast. To su sektori koje pokreću potrošači sa visokim primanjima.
- Sektori u padu: Profesionalne usluge, biznis servisi i IT sektor trpe najveće gubitke. Ovde je primetan pad potražnje jer kompanije režu troškove usled neizvesnosti oko tarifa i novih ekonomskih politika.
Plate: Isplati li se menjati posao?
Uprkos usporavanju, podaci pokazuju zanimljiv trend kod zarada:
- Lojalnost se manje plaća: Oni koji su ostali na svojim pozicijama dobili su prosečno povećanje od 4,4%.
- Promena donosi rast: Oni koji su uspeli da promene posao (job-changers) izborili su se za povišice od 6,6%. Ipak, prostor za ovakve manevre se sužava jer je broj novih prilika sve manji.
Pouka za domaće tržište
Ovo usporavanje na globalnom nivou, uzrokovano neizvesnim trgovinskim politikama i migratornim tokovima, jasno signalizira da period „lakog zapošljavanja“ ostaje iza nas. Fokus poslodavaca se pomera ka održivosti, a ne ka agresivnom širenju, što znači da će kandidati u 2026. godini morati da ponude mnogo više od „osnovnih kvalifikacija“.
