Poslovni lideri često ističu efikasnost i usklađenost kao glavne vrednosti. Zbog toga mnogi ubrzano uvode generativne AI alate u svakodnevni rad. Prema istraživanjima, 63 posto IT rukovodilaca strahuje da će njihove kompanije zaostati ako ne uvedu AI.
Ali u toj trci za automatizacijom, mnoge organizacije zanemaruju stvarni uticaj AI-a na zaposlene i organizacionu kulturu.
Skriveni efekti AI alata
AI ne menja samo to šta znamo, već i kako znamo. Jednom kada se uključi u radne procese, AI utiče na brzinu, ton komunikacije, način odlučivanja i standarde kvaliteta. Ako menadžeri ne postave jasne granice, alat preuzima ulogu definisanja tih normi.
Psihološki uticaji
Jedan od najčešćih efekata je „automatizaciona pristrasnost“. Ljudi počinju da doživljavaju AI izlaz kao objektivnu istinu, bez preispitivanja. U jednoj studiji, 40 posto zaposlenih koji koriste AI prihvatilo je rezultate bez ikakve provere.
Takav pristup vodi ka lažnom osećaju sigurnosti i smanjenju sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Gubitak samopouzdanja i kreativnosti
Stalna upotreba AI sadržaja dovodi do preteranog oslanjanja na alat i potiskivanja lične procene. Zaposleni počinju da potvrđuju AI ideje umesto da razvijaju sopstvene. Time se gubi osećaj vlasništva nad radom i originalnost.
Studije pokazuju da ljudi često slede AI savete čak i kada se ne slažu sa njima, što dovodi do pada samopouzdanja i smanjenja nezavisnog odlučivanja.
Jedno novo istraživanje pokazalo je da su profesionalci koji su četiri meseca koristili ChatGPT imali 55 posto manju neuronsku povezanost i slabije pamćenje i kreativnost od onih koji su radili bez pomoći AI alata.
Kako lideri mogu reagovati
Prava otpornost organizacije ne dolazi iz brzine, već iz sposobnosti da se kritički koristi AI. Lideri treba da razvijaju kulturu koja vrednuje razmišljanje, a ne slepu efikasnost.
Preporučene mere:
- Obučiti zaposlene da razlikuju tačnost od tečnosti i da preispituju izvor informacija.
- Podsticati metakognitivne veštine, kao što su planiranje i samopraćenje, jer su one povezane sa višom kreativnošću u radu sa AI alatima.
- Jasno definisati uloge čoveka i alata u svakom koraku procesa – kada AI predlaže, kada čovek odlučuje i kada je obavezna verifikacija.
- Uspostaviti kulturu proveravanja i praćenja odstupanja u stilu, tonu i pouzdanosti sadržaja koji AI generiše.
- Organizovati redovne preglede korišćenja AI-a kako bi se sprečilo da automatizovane prakse postanu deo organizacione kulture bez nadzora.
Kritičko razmišljanje kao konkurentska prednost
Pobednici AI ere neće biti najbrži, već oni koji najbolje razumeju i preispituju rezultate koje AI nudi. Kompanije koje štite ljudsku prosudbu i etičku odgovornost imaće dugoročnu prednost.
Brzina vodi do odluke, ali samo razboritost zadržava posao.
